• fotografije
  • fotografije
  • slike
  • najbolje slike
  • fototeka

Izložba fotografija Ane Šesto

za dodavanje komentara moraš biti prijavljen. prijavi se
Izložba fotografija Ane Šesto
snimio: Urednik
 Urednik




Cijedimo svemir, miješamo ga s fotkom, dolijevamo stih. Uzdravlje!
Dobrodošli 24.11. 2012. u 19 sati na fotokitsku izložbu u Kulturni klub O'grada!!!


CIJENA GRADA
13 razloga za neograničenu bezrazložnost
Ana Šesto – fotografije
Silvija Šesto – stihovna p(r)atnja


Subota, 24.11. spojit će majku i kćer, fotografiju i stih, te bez obzira što smo u O'gradi neskloni upotrebljavati riječi poput cijena, kuna, trgovina, te ostalih istrošenih izbezumljujućih pojmova, baš kako bi ilustrirali kuda vodi upotreba istih, pred vas postavljamo CIJENU GRADA!

Kolika je cijena koju plaćamo kad odlučujemo (civilizirano) živjeti u gradu? Odlučujemo li uopće živjeti u gradu ili smo građani spletom okolnosti? Rođeni u gradu? Dvojimo li napustiti grad zbog previsoke CIJENE GRADA? Tko je kriv, a tko zaslužan za CIJENU. Mi u O'gradi prozivamo i pozivamo vas!!!

Predviđamo uzbudljivu večer u nizovima krugova koji će se spojiti negdje, možda, ako, ikad...Poslušat ćete uvodne pozdravne tiradije autorica Ane Šesto i Silvije Šesto, riječi utjehe grada povjesničarke umjetnosti Nirvane Silnović, te možebitne namjernike koji će se zaželjeti javnog nastupa.
Potom će slijediti uobičajeno neuobičajena O'gradina navada koja će disperzirati izloške prema različitim točkama grada putem fantastične i ovaj puta pirotehnički podržane tombole.
Dodatni užitak pretpostavlja nastup benda Deda i ostatak. Strpite se do subote 24.11.2012., grizite nokte, zamuckujte, disleksirajte, ne spavajte noćima, čekajte...jer ona se otkriva: CIJENA GRADA!
24.11.2012. od 19 sati u KULTURNOM KLUBU O’GRADA( Trg siječanjskih žrtava 8 )!!!




Izložba je podržana od Gradskog ureda za kulturu i bit će otvorena do 20.12. 2012.

Ana Šesto rođena je 1986. u Zagrebu. Fotografkinja, voditeljica kulturnog kluba O’GRADA i friška magistrica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti iza koje je jedanaest samostalnih i tridesetak grupnih izložbi domaćih i međunarodnih . Fotografijom se bavi od 2000. kad je upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Realizirala je dvadesetak naslovnica za hrvatske književnike, te su joj radovi objavljivani u raznim časopisima. Osvojila je 1. nagradu Educentrinog natječaja „ Znanje u slici“ , 1. nagradu Foto kluba Zagreb za „ Živjela fotografija“, 2. nagradu Foto kluba Zagreb za „ Zagreb i Zagrepčani“, 2. nagradu na Fotomaratonu, pohvalu na festivalu Photodays 2011, 1. nagradu na Hrvatskom kreativnom fotoizazovu... Od 2012. je članica HDLU-a. Službeni je fotograf kazališta Mala Scena, nakladničke kuće Semafora , Knjige u centru , portala Dnevno.hr.




Silvija Šesto rođena je 1962. u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i književnost. Objavila je podosta proze i poezije za „odrasle“, te joj je izvedeno petnaestak radiodrama i drama u kazalištima (predstave Zelenkapica, Ping-pong, Bum Tomica, Vanda, Debela, Ružičasta sanjarica, Duboko more ili kako smo sve pobroćkali). Za djecu i mlade objavila je romane VANDA, DEBELA, TKO JE UBIO PAŠTETICU, ZEZOMLJANI, DJEVAC, PA TO JE LJUBAV, LEON NAPOLEON, zbirku priča RUŽIČASTA SANJARICA, TINUNINU (Kiklop nominacija), igrokaze PRIČALICA X, te serijal priča BUM TOMICA 1, 2, 3 i 4. Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru za osnovnu školu (BUM TOMICA, DEBELA, VANDA i TKO JE UBIO PAŠTETICU). Odraslima je namijenila naslove: OMČOGLAVCI, ESTER I BAGERI, DANI PLAVIH DJEVICA, DRAMATIČNO...
Roman DEBELA zadobio je nagradu „Ivana Brlić Mažuranić“ i stavljen je na Časnu listu IBBY-a. Za "Bum Tomicu" dobila je "Malog Marulića" za tekst, a 2010. i "Malog Marulića" za tekst drame za djecu "DUBOKO MORE ili kako smo sve pobroćkali". 2011. „Malim Marulićem“ nagrađen joj je i tekst „Gospodin Mrak i tri bijela šeširića“.
Za zbirku bajki „Jučer, danas, putra“ dobiva stipendiju Ministarstva kulture naše zemlje.


PREDGOVOR - CIJENA GRADA

Kolika je cijena koju plaćamo kad odlučujemo (civilizirano) živjeti u gradu? Odlučujemo li uopće živjeti u gradu ili smo građani spletom okolnosti? Rođeni u gradu? Dvojimo li napustiti grad zbog previsoke CIJENE GRADA? Tko je kriv, a tko zaslužan za CIJENU? Pitanja su to koja postavljaju autorice izložbe – Silvija i Ana Šesto. Svaka u svom mediju, tj. rječju i slikom odlučile su secirati gradsko tkivo i istražiti unutrašnjost jednog organizma ne bi li doprle do odgovora na svoja pitanja.
Za te potrebe nisu posegnule za bilo kojim gradom. Riječ je o gradu kojeg autorice najbolje poznaju, u kojem žive i umjetnički djeluju. Kritički se postaviti i analizirati svoje vlastito životno okruženje znači emotivno se distancirati i ograditi. Međutim, nameće nam se pitanje u kojoj mjeri je to zapravo moguće, jer upravo su emocije te koje su nagnale umjetnice na promišljanje i definiranje vlastitog grada. Portreti trinaest osoba različitog doba i spola fotografirani su na trinaest različitih punktova grada. Svaka je osoba fotografirana en face i u profilu, a pozadinu čine fasade – derutne, ukrašene grafitima, crtežima i raznim porukama ili potpuno ogoljele i od svake intervencije lišene pozadine. One su istovremeno i logična i idealna pozadina jer su fasade nositelji mnogobrojnih priča nastalih dugotrajnom simbiozom čovjeka i grada. Na svojim fotografijama Ana je odlučila konfrontirati građane s gradom i natjerati ih da bez okolišanja razotkriju pravo lice grada. Pri tome je konfrontacija dvostruka – između fotografiranih osoba i grada, ali i između promatrača i fotografije kao slike grada.
Stihovi dodatno zaokružuju cijelu priču, kritički i ironično se osvrćući na pojedine simptome života u gradu. Ne treba dodatno pojašnjavati značenja stihova u kojima autorica između ostaloga piše: pretvorio si moj grad u šator; puca mi za pola ure kulture; meni se sviđaju grafiti, osobito oni koji poručuju da otkupljuju zlato i srebro i sl. Dok Ana svojim objektivom kao mikroskopom zaviruje u svaku poru gradskog života, Silvijini stihovi imaju ulogu dokumentiranja viđenog. Cijena grada i života u gradu zapravo je konstantno i aktivno propitivanje istog. Svaka indiferentnost i nedostatak interakcije rezultirat će neželjenim promjenama, otuđenjem grada i ljudi i u konačnici rastom cijene grada. Silvijini stihovi i Anine fotografije u tom su smislu najbolji pokazatelji cijene grada.
Nirvana Silnović